National Geographic kroz program Mladi istraživači odaje priznanje i daje potporu jedinstveno darovitim mladim avanturistima, znanstvenicima, fotografima i pripovjedačima – istraživačima koji su se istaknuli već na početku svojih karijera. Kako bi Mladi istraživači ispunili svoj puni potencijal, National Geographic svakog od njih nagrađuje s 10.000 dolara za ispitivanja i istraživanja.
Ponosimo se što možemo predstaviti drugu skupinu Mladih istraživača kroz seriju od šest videoklipova u kojima se upoznajemo sa svakim od njih, naglašavamo njihov rad i otkrića koja su pokrenula promjene u svijetu.
Inženjer elektrotehnike Robert Wood stručnjak je za robote koji lete, robote koje možete nositi, spužvaste robote i male robote veličine novčića. Na Sveučilištu Harvard osnovao je Microrobotics Lab u kojem predvodi tim koji osmišljava i razvija potpuno novu vrstu mikrorobota i robota izrađenih od materijala koji bi jednog dana mogli odigrati odlučujuću ulogu promjena u medicini, misijama otkrivanja i spašavanja te u agraru.
Godinama je tim bio usredotočen na stvaranje autonomno letećeg mikrorobota naziva RoboBees koji bi mogao biti poslan u misiju koja se smatra preopasnom, preudaljenom ili prezamornom za ljude ili životinje. Ti strojevi veličine muhe imaju raspon krila od tri centimetara i teže 60 miligrama. Posljednji prototip maše krilima120 puta u minuti, lebdi i leti prema ranije određenoj putanji. Na polju meke robotike (Soft Robotics) laboratorij razvija nove materijale i oživljava ih električnom ili mehaničkom funkcionalnošću tako da mogu biti u sigurnoj interakciji s ljudima. Primjerice, njegov je tim stvorio senzore i pogon za primjenu u rehabilitaciji i interakciju između čovjeka i robota koji su meki kao koža.
O tome kaže ovo:
“Ne postoje standardna rješenja za sklapanje robota poput ovih. Izumiti ih od potpuno novih materijala i u totalno novoj skali, proizvodi cijeli niz novih pitanja.” —Robert Wood
Njemačko-marokanski paleontolog Nizar Ibrahim, poslijedoktorski stipendist na polju anatomije kičmenjaka i paleontologije na sveučilištu u Chicagu, istražuje pustinje u Sjevernoj Africi u potrazi za znakovima života u razdoblju krede, kad je to bilo jedno veliko područje riječnog sustava napučeno brojnim vrstama života. Osim što je iskopao mnogo golemih kostiju dinosaura, otkrio je fosilne stope i nove vrste letećih reptila poput onog s rasponom krila od pet i pol metara koji je živio prije 95 milijuna godina.
Znanstveni rad koji će uskoro objaviti opisuje ekosustav onog što je danas marokanski dio saharske pustinje iz središnjeg razdoblja krede i bit će prekretnica u paleontologiji s najdetaljnijim opisom vrsta i geološkim kontekstom fosila kralježnjaka u Sjevernoj Africi. Njegovi su opisi posebno važni jer Sjeverna Afrika i razdoblje krede dosad nisu bili dovoljno istraženi i prezentirani u paleontologiji. “Pronašli smo cijeli jedan izgubljeni svijet, prozor u najvažniji trenutak evolucijskih promjena”, kaže.
O tome kaže ovo:
“Paleontologija je poput detektivskog posla. Zapanjujuće je spajati slagalicu od tragova i ponovno oživljavati stotine milijuna godina stare krajobraze u kojima su živjeli divovski grabežljivci u punom zamahu i otkrivati goleme evolucijske promjene.” —Nizar Ibrahim