Dubrovnik se pretvara u suvremeni, održivi te pametni grad primjenom zelenih i informatičkih tehnologija (IT). To postižu nizom mobilnih aplikacija i projekata kojima se nastoji učinkovitije i u skladu s održivim razvojem rješavati gradske probleme poput zakrčenosti prometnica, gužvi u povijesnoj jezgri te gospodarenju otpadom. Ne čudi onda što je Grad Dubrovnik dobitnik prve nagrade za Najbolji grad 2019. u kategoriji Smart City, na natjecanju gradova koje svake godine provodi portal gradonacelnik.hr u suradnji s medijskom kućom Hanza media i agencijom Ipsos Puls. Dubrovnik se očito priprema za sve veći pritisak na gradske prometnice koji proizlazi iz povećanja broja posjetitelja i vozila kao rezultata bolje prometne povezanosti grada s unutrašnjošću Hrvatske po izgradnji autoceste Zagreb-Ploče (planira se i produljenje autoceste do Dubrovnika) i puštanja u promet Pelješkog mosta početkom ljeta 2022.
Održivi razvoj pametnog Dubrovnika i postavljenje posljednjeg segmenta na konstrukciju Pelješkog mosta bili su odličan povod za posjet. Na put sam krenuo autocestom iz Zagreba. Kako i priliči serijalu članaka National Geographica „Pametna Hrvatska“, za prijevoz sam odabrao 100% električni model Volkswagen ID.3. To je automobil koji s polusatnim punjenjem baterije do 80% može prijeći do 280 km ako ima bateriju veličine 45 kWh, a s baterijom veličine 77 kWh čak do 440 km. Svi automobili Volkswagenove ID. obitelji su opremljeni računalnim sustavom i moderno dizajniranim sučeljem koji vozača redovito informira o napunjenosti baterije te upozorava na potrebu ponovnog punjenja. Vožnja 100% električnih automobila zahtijeva planiranje potrebnih stajanja za punjenje baterija i nešto drugačiju organizaciju vremena putovanja za razliku od onoga što smo navikli koristeći automobile opremljene motorima s unutarnjim izgaranjem. Za planiranje putovanja koristio sam mobilnu aplikaciju puni.hr. Na većinu odmorišta uz benzinske postaje na našim autocestama, te u sve većem broju naseljenih mjesta, postavljene su električne punionice. Stanke za punjenje sam koristio za objed i kavu ili online rad na računalu. Po dolasku u Dubrovnik, bateriju sam napunio podno samih gradskih zidina i krenuo u razgledavanje znamenitosti ovog povijesnog grada iz kojeg potječe moje prezime.
U gradskoj upravi, smještenoj na južnom kraju Straduna između Gradskog zvonika i Kneževog dvora, dočekao me je moj domaćin, uspješni gradonačelnik Mato Franković. Vani je pržilo ljetno podnevno sunce, a mi smo razgovarali u ugodno rashlađenoj sobi za sastanke. Sjedili smo ispod ulja na platnu „Dubravka“, kopije poznatog rada Vlaha Bukovca nastale u slikarskom ateljeu Ive Skatolinija. Ugodna hladnoća je dolazila iz velikog centralnog sustava grijanja i hlađenja koji na održiv način koristi prirodnu temperaturu morske vode. More cirkulira cijevima uređaja industrijske veličine smanjujući potrebu za dodatno zagrijavanje ili hlađenje te tako smanjuje njegov ekološki otisak i emisije stakleničkih plinova. Glavno postrojenje sustava je već prije 3 desetljeća pažljivo smješteno u podrum samog Kneževog dvora, palače iz koje se upravljalo Dubrovačkom Republikom. Sustav je nedavno moderniziran, a njime se, osim muzeja u Kneževom dvoru, koriste Gradska uprava, Kazalište Marina Držića te Kino Sloboda. Čini se, u Dubrovniku i dalje vrijedi poznata latinska izreka „Obliti privatorum publica curate“ (Zaboravite privatno i brinite se za javno), nedvosmislena poruka i podsjetnik dužnosnicima grada ispisana na ulazu u Knežev dvor.
Osim u sustavima grijanja i hlađenja, Grad Dubrovnik je napravio velike iskorake prema smanjenju lokalnih emisija štetnih plinova koje proizvode vozila na gradskim ulicama, ali i velikog prometnog zagušenja uz povijesnu jezgru. Tako je Dubrovnik postao prvi grad u Hrvatskoj koji nudi uslugu stopostotnog električnog sustava Car Sharinga (zajedničko korištenje automobilom). Sustav djeluje kao nadogradnja javnom prijevozu te bez buke i emisije štetnih plinova doprinosi rasterećenju gradske prometne infrastrukture. Grad je uspješno pokrenuo i projekt Smart Parking Dubrovnik (pametno parkiranje u Dubrovniku) u kojeg je uloženo 3,2 milijuna kuna. Radi se o jednom od većih sustava pametnog parkinga na NB-IoT mreži (eng. Narrowband Internet of Things) u svijetu. Parkirna mjesta su diljem grada opremljena s više od dvije tisuće parkirnih senzora. To je ujedno i najveća količina postavljenih senzora ove tehnologije na svijetu u jednom gradu. Informacije sa senzora se objedinjuju putem besplatne Dubrovnik Smart Parking aplikacije za lakše pronalaženje slobodnih parkirnih mjesta.
Sustav dobro funkcionira i znatno olakšava potragu za slobodnim parkirnim mjestom. Korištenjem aplikacije građani i turisti pridonose smanjuju prometne gužve i lokalnog onečišćenja zraka uzrokovanog štetnim ispušnim plinovima vozila dok vozači besciljno kruže tražeći slobodno mjesto. Kako bi se dodatno rasteretilo gradsko središte od prometnog zagušenja, grad je investirao u Park & Ride (parkiraj i koristi javni prijevoz) sustav na području Pobrežja, rubnoj gradskoj zoni. „Način na koji vidim Dubrovnik za idućih deset godina, je grad u kojem će se automobilima po gradu isključivo voziti lokalno stanovništvo. Svi ostali će na rubovima grada ostavljati vozila u sklopu Park & Ride sustava“, naglašava gradonačelnik Franković. Na tim ulaznim parkiralištima Grad planira postaviti i adekvatan broj natkrivenih električnih punionica potpomognutim solarnim panelima. Trenutno je na području čitavog grada instalirano 36 električnih punionica.
Aplikacijom Dubrovnik Visitor prate se podaci o kretanju ljudi u povijesnoj jezgri, koja je dolaskom posjetitelja s kruzera i okolnih hotela često prenapučena. Korištenjem mrežne aplikacije za predviđanje gužvi u dubrovačkoj povijesnoj jezgri, posjetitelji mogu lakše odabrati najbolje vrijeme obilaska grada. Veliki broj posjetitelja neminovno iza sebe u gradu ostavlja i veliku količinu komunalnog otpada. Zato je gradskim šetačima na raspolaganju spremnik nazvan Bigbelly (veliki trbuh), solarni kompaktor za prikupljanje komunalnog otpada. Duž dubrovačkih ulica te šetnica na otoku Lokrumu postavljano je stotinjak Bigbelly pametnih spremnika za prikupljanje plastičnog i miješanog komunalnog otpada. Spremnik ima neovisno solarno napajanje i zbija otpad pomoću kompaktora na mjestu prikupljanja te samostalno dojavljuje kad ga treba isprazniti. Na taj način se smanjuje potreba za čestim pražnjenjem spremnika te se tako dodatno smanjuju emisije štetnih plinova koje bi nastale odvozom. Grad Dubrovnik se još uvijek oslanja na komunalna vozila i gradski prijevoz s dizel motorima, ali gradonačelnik Franković i na tom planu namjerava uvesti velike promjene.
Gradonačelnika Matu Frankovića sam prvi put upoznao u ponoć 28. srpnja 2021. godine, u trenutku povijesnog spajanja hrvatskog teritorija postavljanjem posljednjeg segmenta Pelješkog mosta. Tim je činom hrvatski jug napokon povezan s ostatkom zemlje. Dubrovnik će, zahvaljujući mostu biti puno kvalitetnije povezan s ostatkom države, ali se očekuje i veći priljev vozila i turista u Dubrovnik. Zahvaljujući već implementiranim pametnim sustavima i onima koji će se tek postaviti, grad će ih spremno dočekati. Osim toga, zbog specifičnog položaja grada i ograničavajućih zakona koji reguliraju zbrinjavanje otpada, most će olakšati odvoz frakcija prikupljenog otpada na preradu u druge dijelove Hrvatske i to bez komplikacija koje sa sobom vuče prelaženje međudržavne granice s takvom vrstom tereta. Zauvijek ću upamtiti sliku disciplinirane i ponosne kolone kineskih radnika koji odlaze na postavljanje posljednjeg, 18m dugog, segmenta Pelješkog mosta dok vjetar s Malostonskog kanala vijori zastave s ispisanim parolama poput "Promet spaja i ujedinjuje svijet. Graditelji bez granica“, koje su čitavo vrijeme izgradnje bodrile inženjere i radnike na kineskom i hrvatskom jeziku. Već idućeg ljeta planiram svojim električnim automobilom prijeći Pelješki most te ponovno posjetiti pametni grad Dubrovnik.