U neke od velikih izazova naše generacije spadaju omogućavanje opstanka prirodnim šumskim ekosustavima i sprječavanje širenja invazivnih vrsta. Krčenje šuma ili deforestacija se nalazi na visokom drugom mjestu kad je u pitanju negativni doprinos klimatskim promjenama na globalnoj razini. Sječa i paljenje šuma poput eksplozije bombe vračaju velike količine stakleničkih plinova natrag u atmosferu. Ljubitelji prirode u Hrvatskoj postaju sve svjesniji ovog problema te često zovu na uzbunu kad se suoče s nelegalnom sječom šume i posljedicama prirodno ili namjerno izazvanih požara. Slično je i s pronalaskom divljih odlagališta otpada ili invazivnih biljnih i životinjskih vrsta koje nepovratno mijenjaju prirodne ekosustave te ugrožavaju autohtone vrste Lijepe Naše.
Zaštita šuma i pošumljavanje goleti predstavlja jedan od najbržih i najjeftinijih načina zaustavljanja ili barem usporavanja globalnog zatopljenja. Šumska prostranstva spadaju u jedan od najvažnijih resursa u povijesti našeg modrozelenog planeta i nepresušan su izvor bioraznolikosti. Stabla uz pomoć zelene krošnje, tijekom procesa fotosinteze, izdvajaju ugljični dioksid iz atmosfere i pospremaju ga u svojim deblima i granama. Šuma je jedno veliko prirodno skladište ugljika. No, nekontrolirana sječa bez naknadnog pošumljavanja radi otvaranja novih poljoprivrednih površina i širenja naselja te šumski požari pretvaraju ih u velike izvore stakleničkih plinova. Istraživač National Geographica Topher White, inženjer, fizičar i inovator, jedan je od ljudi koji rade na rješavanju problema nelegalne sječe u udaljenim prašumama Latinske Amerike. Radi sprječavanja daljnje deforestacije džungle tropskih kišnih područja u Brazilu i Peruu, White je razradio pametni plan korištenja recikliranih mobitela napajanih solarnim panelima za osluškivanje neprirodnih zvukova poput rada motorne pile radi lakšeg dojavljivanja nelegalne sječe. Na ovaj način se devastacija zaustavlja i prije nego počne. Video National Geographica o bioakustičnom nadzoru šuma i radionicama kako izraditi takav uređaj je postao edukacijski materijal u učionicama diljem svijeta pa tako i u Hrvatskoj. Najvjerojatnije već danas u klupama naših škola sjede djeca koja će izrađivati takve uređaje, postavljati ih u šume i osmišljavati nove algoritme za analizu prikupljenih zvukova
Ne morate uvijek biti nadareni fizičar ili elektroničar kako bi ste doprinijeli zaštiti prirode, jer postoje i jednostavnije pametne metode. Ponekad je dovoljno nazvati Zeleni telefon s jedinstvenim brojem za čitavu Hrvatsku (072 123456) ili ured komunalnih redara u vašem gradu i prijaviti lokaciju nelegalne sječe, neodgovornog paljenja vatre ili divljeg odlagališta otpada. Zato smo izašli na teren na području grada Zagreba i provjerili funkcioniranje sustava. Nakon prijava devastacije komunalni redari su relativno brzo izašli na lokaciju i poduzeli sve pravne radnje kako bi se problem otklonio. No, uočili smo kako je vrlo teško opisati točnu lokaciju na kojoj se problem nalazi pa često dolazi do nesporazuma. Srećom, taj problem s lakoćom rješavaju pametni telefoni koji u sebi imaju ugrađene precizne karte i GPS uređaj za određivanje točne lokacije. Pametni telefoni su, osim toga, opremljeni sofisticiranim kamerama sa sve većom rezolucijom slike što će izvrsno poslužiti za detaljno dokumentiranje ljepota prirode ili njezine devastacije.
Odličan alat, za istraživanje prirodnog okoliša na području Parka prirode Medvednica koji može poslužiti i za njegovu zaštitu je aplikacija Moje Sljeme. Instalacija aplikacije na mobilni uređaj će vam omogućiti pouzdanu orijentaciju u prirodi što je iznimno važno za sigurno planinarenje i istraživanje. Čak i kad ostanete bez stabilne internetske veze aktivna navigacija će i dalje nastaviti raditi ako ste prethodno učitali željenu rutu, pa ćete s lakoćom svoju lokaciju i opažanja kasnije moći prenijeti zaštitarima parka i tako im pomoći u njihovom monitoringu, odnosno prikupljanju podataka u svrhu praćenja stanja očuvanosti prirode na Medvednici.
Za sve one koji vole putovati i posjećivati zaštićene parkove prirode na raspolaganju je web portal Parkovi Hrvatske koji nas na interaktivni način vodi kroz 8 hrvatskih nacionalnih parkova (Brijuni, Kornati, Krka, Mljet, Risnjak, Plitvička jezera, Sjeverni Velebit, Paklenica) i 11 parkova prirode (Kopački rit, Papuk, Lastovsko otočje, Medvednica, Žumberak – Samoborsko gorje, Učka, Telašćica, Vransko jezero, Velebit, Biokovo i Lonjsko polje). Jedna od stranica portala nas poziva: „Budi zaštitnik parka“ na kojoj možete prijaviti sve ugroze za prirodu na koje ste eventualno naišli tijekom posjeta.
Brojnim ljubiteljima prirode bezbrižna šetnja parkom nije dovoljna, jer žele o njoj učiti i aktivno sudjelovati u njezinoj zaštiti. U tu svrhu odlično će poslužiti portal i mobilna aplikacija Invazivne vrste u Hrvatskoj u izdanju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Bez obzira gdje se nalazili, u svom dvorištu, vrtu ili nekom udaljenom dijelu Hrvatske, ova će aplikacija prepoznati lokaciju korisnika i postaviti je na satelitsku kartu te će omogućiti prijavu uočene strane invazivne vrste. Svaka vrsta koja neki ekosustav ne nastanjuje prirodno, nego ju je čovjek u njega namjerno ili nenamjerno unio naziva se stranom vrstom, a ako negativno utječe na bioraznolikost, ekosustav, zdravlje ljudi ili uzrokuje ekonomsku štetu smatramo je invazivnom. U Hrvatskoj je već pronađeno više od 600 stranih biljaka i oko 300 stranih životinja, od kojih je 15 % invazivno. Aplikacija ima kvalitetno ilustriranu bazu podataka invazivnih vrsta u Hrvatskoj i svakom korisniku omogućava slanje preciznih informacija o lokalitetu i fotografija prikupljenih mobitelom.
Vrlo često tehnološki alati koji nam mogu pomoći u zaštiti prirodnog okoliša i našeg životnog prostora već postoje, ali je ih je nužno kvalitetno implementirati unutar društvenog i ekonomskih sustava. Zato smo svi mi, ljubitelji prirode, najbolji saveznici u njezinoj zaštiti na terenu. Osim toga, neka od najboljih rješenja zaštite prirode dolaze od domaćih ljudi iz lokalne sredine. Pametnim projektima i aplikacijama osnažuju se ljudi u lokalnoj zajednici za bolju zaštitu prirodnog okoliša u vlastitom zavičaju i čitavoj domovini.