Prema izvještajima Europske komisije, do 2050. godine dvije trećine svjetskog stanovništva živjet će u gradovima, koji troše više od 70 % energije i emitiraju isto toliko stakleničkih plinova. Kako raste broj ljudi u gradovima, raste i potražnja za raznim uslugama, s kontinuiranim pritiskom na prirodne resurse. Ta potražnja opterećuje energiju, vodu, otpad, mobilnost i sve ostale usluge ključne za blagostanje i održivost gradova i stanovništva.
Zato je potrebno da države počnu primjenjivati suvremena tehnološka, logistička i organizacijska rješenja. Da bi država bila pametna, nužno je uvođenje ICT tehnologije, internetsko povezivanje gradova, sela i objekata, upotreba pametnih mreža, povećanje energetske učinkovitosti, smanjenje onečišćenja te inovativna rješenja.
Pametni gradovi Hrvatske – gradovi budućnosti!
Prema Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske, do 2030. godine zelena i digitalna tranzicija ostvarit će se prelaskom na čistu energiju, poticanjem zelenih i plavih ulaganja, dekarbonizacijom zgrada, razvojem kružnog gospodarstva, jačanjem samodostatnosti u proizvodnji hrane, razvojem biogospodarstva te očuvanjem i obnovom ekosustava i bioraznolikosti.
Hrvatska će postati predvodnica u zelenom gospodarstvu i uvođenju čišćih, jeftinijih i zdravijih oblika prijevoza promicanjem sigurne i održive prometne politike. Ulagat će se u digitalnu infrastrukturu i poticati uvođenje digitalnih rješenja u interesu građana i hrvatskog gospodarstva, čime će se dati doprinos u izgradnji digitalne budućnosti Europe.
Dobra praksa u Hrvatskoj.
Republika Hrvatska, sa svojim gradovima, selima i poduzećima, trebala bi više ulagati u unaprjeđenje infrastrukture i moderna tehnološka rješenja. Upravo zato već petu godinu zaredom organizira se polugodišnji projekt Pametni gradovi – gradovi budućnosti. Gradovi se natječu u četiri kategorije: pametna energetika/okoliš, pametni promet (infrastruktura), pametna uprava i pametni život.
Mnogi gradovi u Hrvatskoj uočili su važnost digitalizacije i razvoja.
Rijeka je još davne 2007. godine uvela besplatni Wi-Fi na odabrane gradske lokacije, a dobila je i nagradu 'Smart city' za nadzor prometa dronom i stvarno praćenje stanja na terenu.
Titulu najboljeg pametnog grada u Hrvatskoj dobio je Dubrovnik , koji je predstavio nekoliko smart rješenja kojima će olakšati i poboljšati život građana i turista. Dubrovnik uvodi sustav pametnog parkiranja, projekt vrijedan 3,2 milijuna kuna: na sva parkirališna mjesta bit će postavljeni senzori, a pomoću aplikacije građani će lako pronaći slobodno mjesto. Uveden je i sustav upravljanja prostornim podacima, a aplikacija Dubrovnik Visitor prati kretanje ljudi po staroj gradskoj jezgri i predviđa gužvu.
Četvorica mladih vukovarskih gimnazijalaca osmislila su pametna rješenja za Vukovar koja uključuju pametni parking koji već kod rampe pokazuje koliko je mjesta slobodno, javnu rasvjetu koja se automatski upali kada prođu šetači te pametni semafor koji sam zna kada treba upaliti crveno svjetlo. Njihov projekt nagrađen je prvim mjestom na međunarodnom natjecanju Arduino Day Community Challenge u Milanu.
Inicijativa grada Zadra - Zadar Urban Mobility 4.0 inicijativa je sastavljena od nekoliko potprojekata iz područja inteligentnog prometnog sustava u gradu Zadru koji međusobno koreliraju i koriste zajedničku bazičnu ICT infrastrukturu – Sustav elektroničke naplate u javnom prijevozu, Sustav pametnog parkiranja, Sustav informiranja u prometu i javnom prijevozu, Centralni informacijski sustav, Zadar Smart City aplikaciju kao web portal te mobilnu aplikaciju za pametne telefone za pristup objedinjenim uslugama.
Pametnim rješenjem može se pohvaliti i grad Vrgorac koji je pokrenuo digitalnu akciju “Misli globalno, kupuj lokalno”. Web stranica i Android aplikacija omogućuju da se kupac u tri koraka poveže s hrvatskim proizvođačem, bez posrednika. Ovom se akcijom potiče kupnja proizvoda hrvatskih poljoprivrednika te smanjenje neisplativosti rada.
Pametno upravljanje potrošnjom energije i smanjivanje emisije CO2 važno je za cijeli svijet, što je prepoznao i grad Poreč kad je pokrenuo projekt “Moj Poreč bez azbesta”. Građanima Poreča daju se bespovratna sredstva za uklanjanje krovnih pokrova u kojima ima azbesta.
Održiva mobilnost u Hrvatskoj također je jedan od strateških ciljeva Nacionalne razvojne strategije i poticanja energetske učinkovitosti u prometu.
Zašto su električna vozila pametan izbor?
- ne ispuštaju štetne plinove u atmosferu, odnosno njihovim korištenjem smanjuje se štetan utjecaj na okoliš
- njihovim korištenjem smanjuje se potrošnja fosilnih goriva (neobnovljivih izvora energije)
- podrazumijevaju smanjenje troškova održavanja te veću sigurnost u prometu
- manje je porezno opterećenje
- smanjuje se zagađenost okoliša bukom (procjenjuje se da gotovo 20 % stanovnika EU-a pati od buke na neprihvatljivoj razini)
- doprinose društveno odgovornom poslovanju, odnosno održivom razvoju.
Prema podacima Energetskog instituta Hrvoje Požar, emisije CO2 u ukupnom domaćem prometu iznose oko 5,6 milijuna tona, od čega na cestovni promet otpada gotovo 3 milijuna tona. U Hrvatskoj je danas registrirano više od 2 milijuna cestovnih vozila, od čega je gotovo 1,5 milijuna osobnih automobila. Prosječna starost osobnih vozila je više od 12 godina te prosječno osobno vozilo u RH godišnje emitira oko 3 tone CO2. Za ilustraciju, hibridno vozilo godišnje emitira 1 tonu CO2, dok električna vozila uopće nemaju emisija niti zagađuju okoliš bukom.
S ciljem poticanja čišćeg transporta u Hrvatskoj i smanjenja onečišćenja zraka, 2014. godine pokrenut je projekt Vozimo ekonomično, kroz koji se građanima i tvrtkama dodjeljuju bespovratna sredstva za kupnju energetski učinkovitijih vozila. Od 2014. do 2020. godine, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sa 153 milijuna kuna sufinancirao je nabavu više od 4500 energetski učinkovitijih vozila (električnih, hibridnih te plug-in hibridnih vozila). Prema podacima Centra za vozila Hrvatske, evidentan je porast električnih i hibridnih vozila u posljednjih nekoliko godina. U Hrvatskoj je 2012. godine bilo svega 13 električnih automobila, 2014. godine zabilježeno ih je 74, 2017. 277, a 2019. godine 730, dok su trenutne estimacije oko 1400 vozila.
Evidentno je, dakle, da bi električna vozila mogla odigrati jednu od ključnih uloga u održivoj mobilnosti i smanjenju onečišćenja zraka uzrokovanih prometom. Stoga, za potpuno širenje i prihvaćenost električnih automobila, ključnu ulogu odigrat će pametna infrastruktura.
Mreža javnih punionica u Hrvatskoj ubrzano se razvija. Iako ukupan broj javnih punionica nije jednostavno saznati jer postoje neke kojima je pristup ograničen, preko najvažnijih opskrbljivača procjenjuje se oko 400 lokacija za punjenje. Kako svaka od njih najčešće ima više mjesta za punjenje, može se procijeniti da imamo više od tisuću priključnih mjesta za punjenje električnih automobila. Na većini punionica punjenje je još uvijek besplatno te nije potrebna identifikacija ili registracija, no na dijelu punionica punjenje se ipak naplaćuje.
Najjednostavniji i najefikasniji način da ujutro započnete dan s potpuno napunjenim električnim vozilom je stanica za punjenje pred vlastitim kućnim vratima. To nije samo opcija za vlasnike kuća nego i za garaže u zgradama s više obitelji. Volkswagen grupacija osmislila je pametno rješenje u vidu Wallbox punjača ID. Charger, koji puni vaš auto dok vi spavate. ID. Charger dostupan je u tri verzije sa sve većim razinama povezivosti i inteligencije. Po potrebi je dostupan s Wi-Fi i 4G vezom te ugrađenim brojilom struje. Inteligentnim funkcijama ID. Chargera moguće je upravljati putem usluge We Charge u aplikaciji We Connect ID.
Navedeni primjeri samo su neki od hvalevrijednih projekata dostupnih hrvatskim građanima s ciljem kreiranja zajednice pametnih država i društava.