Unazad nekoliko godina, u tom se smislu probudio domaći energetski div HEP grupa (Hrvatska elektroprivreda), ali i brojni drugi investitori. Domaći se proizvođač odlučio za održivi razvoj svojih kapaciteta usklađen s europskim zelenim planom na kojem bi se temeljilo klimatski neutralno gospodarstvo Republike Hrvatske.
Radi ostvarenja zacrtanog cilja neutralnog utjecaja na klimu do sredine 21. stoljeća, Europska unija planira do 2030. na svoje ceste postaviti 30 milijuna vozila s nula izravnih emisija stakleničkih plinova. Cilj je vrlo ambiciozan, ali je prema svim važnijim pokazateljima potpuno dostižan. Očekuje se značajan rast proizvodnje, jer je početkom 2021. godine u Europi bilo registrirano oko 3.2 milijuna 100% električnih vozila i plug-in hibrida. Na ovaj način EU želi potaknuti zemlje članice na potpuno udaljavanje od prijevoza ljudi i roba zasnovanog na korištenju fosilnih goriva. Ne čudi onda što su Europljani kupili oko 1.5 milijuna električnih vozila tijekom 2020., što je više nego duplo u odnosu na prethodnu godinu. Radi se o vrtoglavom godišnjem porastu od 240%.
Volkswagen se ubraja među vodeće proizvođače automobila koji su ciljeve Europske unije shvatili vrlo ozbiljno. To najbolje ilustrira proglašenje Volkswagenovog ID.4 svjetskim automobilom godine za 2021. (2021 World Car of the Year) od strane 93 međunarodna novinara koji prate zbivanja u automobilskoj industriji u 28 zemalja svijeta. S terena se priključujem toj ocjeni, jer za sva putovanja pri nastajanju reportaža za Pametnu Hrvatsku National Geographica koristim 100% električna vozila iz Volkswagenove ID. obitelji.
Električni automobili postaju sve zastupljeniji i na Hrvatskim cestama. Osim brzorastućeg broja domaćih vlasnika, potrebno je misliti i na sve češće dolaske stranih gostiju tijekom turističke sezone koji će također željeti napuniti baterije. U Europi će ubrzo biti potrebno najmanje 3 milijuna javno dostupnih električnih punionica. 2020. godine je na europskom kontinentu, uključujući Tursku, u uporabi bilo svega 285.800 javnih punionica za električna vozila. U ukupan broj punionica ubrajamo obične punionice snage 22 kW i one brze u rasponu od 50 - 350 kW. Hrvatska ubrzano razvija svoju mrežu električnih punionica. No, za ambiciozno sniženje emisija stakleničkih plinova koje pripisujemo prometu u Hrvatskoj, važno je istovremeno smanjivati i emisije koje nastaju proizvodnjom električne energije. Značajno povećanje količina električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora tu igra presudnu ulogu.
Prema podacima Eurostata, 2019. godine je energija iz obnovljivih izvora (OIE) činila 19,7% ukupne energije potrošene u 27 EU zemalja, što je svega 0,3% manje od zacrtanih 20% za 2020. godinu. Ako promatramo samo proizvodnju električne energije u EU, primjećuje se značajan porast proizvodnje iz obnovljivih izvora energije u razdoblju od 2009. do 2019.. To je ponajviše rezultat pojačanog iskorištavanja energije vjetra i sunca. Žetva vjetra je za sada najveći obnovljivi izvor za proizvodnju električne energije u EU-u. Ako premjestimo fokus na Hrvatsku, uočavamo udjel održivih izvora električne energije u ukupnoj bruto potrošnji od 49,8%. Time je Hrvatska pozicionirana na šestom mjestu unutar EU-27. No, gledamo li samo električnu energiju proizvedenu domaćim naporima, onda je postotak i viši. Ukupna domaća proizvodnja električne energije je tijekom 2019. godine iznosila 12.760 GWh, pri čemu je iz OIE proizvedeno oko 66,2%. U tom postotku na proizvodnju električne energije u velikim hidroelektranama otpada 46,5%, a 19,7% je proizvedeno iz ostalih obnovljivih izvora u koje ubrajamo energiju vjetra, male hidroelektrane, biomasu, geotermalnu energiju i fotonaponske sustave.
Istovremeno, udio energije iz obnovljivih izvora, korišten za prijevoz ljudi i robe, je iznosio 8,9% unutar EU-27. Udio pokazuje značajno povećanje u odnosu na 2004. godinu kad je iznosio svega 1,6%. U postotku obnovljivih izvora energije u prometu prednjače Švedska s 30.3% i Finska s 21.3%. U Hrvatskoj taj postotak iznosi 5.9% s tendencijom velikog rasta. Hrvatski postotni udio je samo tijekom 2019. godine skočio za 3,3%.
Do 2030. godine HEP grupa namjerava iz obnovljivih izvora dobiti 1.500 MW nove snage. Planira se instalirati 350 MW u obliku vjetroelektrana i 350 MW u obliku sunčanih elektrana, što se u kombinaciji podudara sa snagom Nuklearne elektrane Krško. Trenutno, HEP u pogonu ima jednu vjetroelektranu, Korlat u blizini Benkovca, puštenu u pogon 2021. godine. Zahvaljujući raznim investitorima, u Hrvatskoj je do sada izgrađeno tridesetak vjetroparkova s ukupnom instaliranom snagom većom od 650 MW. Postavljeno je i više od 1.230 sunčanih elektrana, ukupne snage nešto veće od 55 MW. U taj broj ubrajamo solarne elektrane instalirane na krovovima i pročeljima zgrada i obiteljskih kuća (integrirane) te one izgrađene na slobodnom zemljištu (neintegrirane).
U veliki broj hrvatskih solarnih elektrana su ugrađeni kvalitetni fotonaponski moduli domaće proizvodnje. HEP grupa trenutno u pogonu ima dvije velike neintegrirane sunčane elektrane, Kaštelir u Istri (1 MW) i na otoku Visu (3,5 MW). Ohrabruje i što su za buduća solarna postrojenja, od ukupno devedesetak megavata, već potpisani sporazumi s lokalnim zajednicama diljem Lijepe naše. Zanimljivo je što se na lokaciji spomenutog vjetroparka Korlat gradi i sunčana elektrana instalirane snage 95 MW, vrijedna oko 500 milijuna kuna. U kombinaciji s postojećom vjetroelektranom to će biti prvi obnovljivi hibridni energetski park u Hrvatskoj.
Energija vode također nije zaboravljena. Hrvatska do 2030. godine planira proizvesti 160 megavata nove snage revitalizacijom postojećih hidroelektrana s ulaganjima vrijednim 3.6 milijardi kuna. Osim toga, planira se izgradnja novih hidroelektrana snage 400 MW. No, ni to nije kraj hidro potencijalu i planovima za budućnost. Spomenimo samo mogućnost iskorištavanja hidro potencijala rijeke Save kod Zagreba s ukupnim raspoloživim energetskim kapacitetom od 150 MW uz proizvodnju 636 GWh električne energije, o kojem se tijekom protekla dva desetljeća dosta govorilo. Drugim riječima, energetskim iskorištavanjem vodnog potencijala Save kod Zagreba moglo bi se zadovoljiti oko 20% potrošnje električne energije grada. U postojećim nacrtima, hidropotencijal se planira iskoristiti izgradnjom 4 male hidroelektrane te s 3 klasične. Dodatno bi se s reverzibilnom hidroelektranom (RHE) Medvednica, zamišljenoj na obronku Medvednice na lokaciji ušća Krapine u Savu, dobila snaga od 384 MW. Naravno, svi planirani hidroenergetski projekti u koritu rijeke Save, a pogotovo na rubovima Prirodnog parka Medvednica, zahtijevaju prethodnu detaljnu izradu studija utjecaja na okoliš, analizu utjecaja na postojeće sustave obrane od poplava i hidrološke karakteristike srednje i donje Save. Zasigurno bi bila potrebna i studija ocjene prihvatljivosti projekta za ekološku mrežu Natura 2000. Podsjetimo, Natura 2000 je ekološka mreža koju čine prirodni stanišni tipovi i staništa divljih vrsta od interesa za Europsku uniju. U Hrvatskoj mreža obuhvaća oko 37% kopnenog teritorija, ali to je već tema za neku drugu reportažu.